U Tivtu počela trodnevna Međunarodna konferencija “Nematerijalno kulturno nasljeđe i održivi turizam – mogućnosti i izazovi”

JU Muzej i galerija Tivat od 28. do 30. aprila organizuje međunarodnu konferenciju “Nematerijalno kulturno nasljeđe i održivi turizam: mogućnosti i izazovi (2003-2023)”  u susret obilježavanju 20 godina od usvajanja UNESCO Konvencije o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa iz 2003. godine.

Otvarajući konferenciju, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, istakao je da je Tivat prepoznat kao opština koja njeguje vrijednosti održivog razvoja kroz niz aktivnosti na lokalnom i međunarodnom nivou, a koji se odnose prvenstveno na zaštitu prirodnih područja i razvoj u pravcu zelene turističke destinacije.

“Održivog razvoja, pa ni održivog turizma, ne može biti bez edukacije i podizanja svijesti o očuvanju kulturne baštine. Razvoj održivog turizma sa živim nasljeđem, promocija i edukacija u oblasti zaštite životne sredine, te izgradnja i jačanje kapaciteta za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa, trebaju biti osnove daljeg kulturnog razvoja Tivta”, poručio je Komnenović.

On je istakao i da je Tivat grad kulture, muzike, sporta i mjesto sa bogatom kulinarskom baštinom. “Elementi živog nasljeđa, kao što su lokalna hrana, gastronomske prakse, rukotvorine, tradicije, muzika i mnoge društvene prakse, nerijetko su dio onoga što turisti žele da otkriju zajedno sa mjestima nasljeđa i prirodnim pejzažima. Posjetioci žele da probaju novu hranu na lokalnim mestima, traže iskustva u kojima mogu direktno da se uključe u lokalnu zajednicu”.

Komnenović je iskoristio priliku i čestitao JU Muzeju i galeriji, koji će na forumu u San Benedetu u oktobru, zvanično postati član AMMM -Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja i gdje će učestvovati sa temom ribarsko kuvanje kao nematerijalna baština.

“Naša vizija jeste da Muzej i galerija postane krovna kulturna institucija u čijem će se sastavu naći i Zbirka pomorskog nasljeđa. Učlanjenje u pomenuto Udruženje koje okuplja pomorske muzeje, institucije koje upravljaju baštinom i kulturne entitete koji djeluju u polju pomorskog nasljeđa Mediteranskog basena, doprinijeće da zajednički radimo na izgradnji i jačanju kapaciteta, vidljivosti, širenju svijesti i prezentaciji pomorskog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa”, poručio je on.

Danijela Đukić, direktorica JU Muzej i galerija Tivat istakla je da širenjem svijesti o kulturnoj raznolikosti baštine ovog podneblja, institucija koju predstavlja, doprinosi promociji, zaštiti i očuvanju elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

“Priznanje za naš rad i koliko je tema aktuelna dobili smo od učesnika, ali i Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Muzejskog društva Crne Gore, Muzeja Crne Gore, ekipe Festivala vjetra i TO Tivat. Posebnu zahvalnost dugujemo Opštini Tivat i predsjedniku Opštine, gospodinu Željku Komnenoviću. Želim da istaknem da je sa nama i profesorica Vesna Vučinić Nešković, dobitnica priznanja Svjetske asocijacije antropologa i Američke asocijacije antropologa za doprinos u radu i razvoju etnologije i antropologije. Nematerijalna kulturna baština sa jedne strane i etnologija- antropologija sa druge strane baziraju se na proučavanju i potrebama lokalnih zajednica, grupa i pojedinaca. Aktivnosti muzeja vidljive su izvan granica Crne Gore, pa će se  konferenciji pridružiti predsjednik AMMM iz Italije Davide Gnola, Mirela Hrovatin iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Saša Srećković-dugogodišnji trener pri UNESCO. Izvršna direktorica Regionalnog centra za nematerijalno kulturno nasljeđe u Sofiji, centra koji djeluje pod pokroviteljstvom UNESCO-a, gospođa Irena Todorova prepoznala je značaj i rad našeg muzeja u promociji Konvencije 2003”

Danijela Stjepčević iz Turističke organizacije Tivat kazala je da se kulturno nasljeđe ispoljava kroz običaje, praznovanja, pjesmu, igru, priče, mitove, predanja, legende, stare zanate, estetske duhovne i društvene sisteme jedne zajednice i od vitalne je važnosti za razvoj turističke destinacije.

“U Boki Kotorskoj postoji izuzetno bogatstvo nematerijalnog kulturnog nasljeđa iz različitih civilizacijskih epoha i sama etnička heterogenost stanovništva uticala je i na postojanje specifičnosti na području Boke i Tivta od tradicije življenja do običaja, religije, načina ekonomskog privređivanja i graditeljstva koji su inkorporirani u promociju i kreiranje jedinstvenog identiteta ovog područja”, kazala je Stjepčević.

Konferencija je dio Festivala vjetra i ujedno predstavlja njen prvi program. Predstavnica festivala Antonela Stjepčević istakla je da je ovo samo jedan od programa koji JU Muzej i galerija organizuje u okviru ovogodišnjeg, drugog po redu, izdanja Festivala vjetra.

“Nematerijalna kulturna baština je ono na čemu počiva i djelovanje jedriličarskog društva a to je prepoznavanje da je osnovna karakteristika Tivta kao sredine moba i fešta. Dakle, 'ajmo zajednički proizvesti neku vrijednost i onda uživati u plodovima svoga rada. Upravo na toj tezi je i postavljen Festival vjetra kao festival održivog razvoja koji treba upravo da se osloni na nasljeđe, kako prirodno, tako i kulturno i pretpostavi ga kao osnove budućeg razvoja”, poručila je Stjepčević.

Sesije u okviru konferencije biće posvećene Bokeljskoj mornarici; očuvanju i zaštiti umijeća gradnje suhomeđa; maslinarstvu i hrišćanskim kultovima; sakralnosti i krizi kulture; digitalnim igrama; doprinosu antropologije kulturnom turizmu; pomorskoj baštini u održivom turizmu; mogućnostima i izazovima u kulturi; turizmu i pomorstvu. Takođe, biće održana i radionica na temu “Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima 2023. – Rad na nominaciji i zaštiti nematerijalne pomorske baštine Republike Hrvatske”, koju će voditi direktorica Muzeja betinske drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić.